1.mart – ista stara priča

1.mart – ista stara priča

Svaki početk marta u Bosni i Hercegovini, od završetka rata 1992-1995, koji je ostavio zemlju sa velikim brojem mrtvih, ranjenih i osakaćenih građana, uništenu ekonomiju i tri naroda (Srbe, Bošnjake i Hrvate) u dubokom nepovjerenju, ima istu priču za ispričati.

Za Bošnjake, 1. mart je Dan nezavisnosti, kada se prisjećaju referenduma 1992. koji je održan bez učešća Srba. Ovaj datum za Bošnjake znači da je država “obnovila svoju istorijsku nezavisnost”, ali gotovo nitko od bošnjačkih političara nije spomenuo da je uveče toga dana, jedan Srbin, Nikola Gardović, ubijen u centru Sarajeva. Srbi, zbog tog slučaja, smatraju 1. mart kao datum kada je zvanično počeo rat u BiH. U poslednje skoro tri decenije to je bila jedna od najvećih tačaka neslaganja između bošnjačkih i srpskih političara.

Međutim, u proteklih nekoliko godina ovaj jaz je čak produbljen činjenicom da bošnjački politički lideri zahtijevaju ukidanje 9. januara kao Dana Republike Srpske, tvrdeći da ga ne prihvataju građani sva tri ustavna naroda, koji žive u ovom entitetu. Štaviše, ovi datumi su postali pravi problem, jer, kako se približavaju, svaka cigla postavljena u zid pomirenja u BiH tokom ostalih mjeseci, pada i povlači još nekoliko za sobom. To čini napore na stvarnom pomirenju gotovo nemogućim u BiH.

Potrebno je reći da političari nisu voljni da promijene ovu situaciju na bolje i čini se da čine sve da pokažu svojim sunarodnjacima da su tenzije i dalje visoke. U tom kontekstu, izjave Bakira Izetbegovića, lidera Stranke demokratske akcije, o proizvodnji oružja u Federaciji BiH, uopšte ne pomažu.

Izetbegović je na stranačkoj konvenciji u gradu Kaknju rekao da je “neophodno ojačati proizvodnju oružja u BiH “za ne daj Bože “. Njegova ideja je da ponovo uvede osnovnu vojnu obuku za mlade ljude. Nije propustio priliku da spomene Republiku Srpsku.

“Mislim da ćemo morati ponovo uvesti osnovnu vojne obuke, braniti istinu o ratu koja je snažno napadnuta ovih dana i poboljšati situaciju u Republici Srpskoj”, kaže Bakir Izetbegović.

On, kao i svi bošnjački lideri prije njega, nije objasnio kako misli da “poboljša situaciju” u drugom entitetu u BiH.

Sa svoje strane, Milorad Dodik, lider Saveza nezavisnih demokrata i aktuelni predsjedavajući Predsjedništva BiH, ne pokušava nikoga u zemlji uvjeriti da je na toj političkoj poziciji da služi svim građanima BiH. U pogledu svih kritika i pokušaja Federacije BiH da nešto promijeni u RS, njegov odgovor je da će raspisati referendum o odvajanju Republike Srpske. Međutim, poziv na referendum ne znači da će građani neophodno i glasati za nesigurnu nezavisnost Republike Srpske.

“Poštovanje” je riječ koju srpski i bošnjački političari očigledno trebaju uvesti u svoj vokabular, ali će proći mnogo vremena prije nego što to shvate.