U 2021. godini, majke u Njemačkoj su u prosjeku imale 1,58 djece, dok sada, prema najnovijim statistikama Instituta za ekonomsko istraživanje (ifo), taj broj iznosi samo 1,35. Također, primjetno je da je natalitet u istočnim pokrajinama Njemačke (bivši DDR) još manji nego u zapadnim dijelovima.
Prema njemačkom zavodu za statistiku, do kraja jula ove godine rođeno je oko 392.000 beba – što predstavlja tri posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, čime se nastavlja trend započet 2022.
Zanimljivo je da se činilo kako se situacija u Njemačkoj poboljšava: 2013. godine bilo je 682.000 novorođenčadi, 2015. godine 737.000, a 2016. godine čak oko 800.000. U 2021. godini bilo je 795.500 parova roditelja koji su kupovali pelene, no trend se ponovo preokrenuo. Ako se tada rađalo više od devet beba na 1.000 stanovnika, sada se taj broj smanjio na 8,2 – čak niže nego prije deset ili petnaest godina.
To nema puno mudrosti, jer kratkoročno ima velike posljedice: svaka deveta kolevka ostaje prazna i u stvarnosti postaje suvišna. Tako će biti i u vrtićima i školama. Dugoročne posljedice su još ozbiljnije: ko će raditi u firmama i uplaćivati sredstva za penzijsko osiguranje?
Nema beba kada postoji strah za budućnost
Institucija ifo posebno ukazuje na detalj: u saveznim pokrajinama bivše Istočne Njemačke natalitet je značajno opao više nego na zapadu: ukupan broj novorođenčadi smanjen je za oko 13 posto, dok je na istoku opao za 17,5 posto. Statistika sama po sebi ne može dati objašnjenje, ali se to poklapa s poznatom činjenicom da mlade žene s istoka najčešće odlaze na zapad zbog boljih prilika za karijeru i život. A broj žena u reproduktivnoj dobi u Njemačkoj se sve više smanjuje.
„Pitanje o djeci koje se odražava u natalitetu drastično se promijenilo u posljednje tri godine“, kaže Joahim Ragnic iz predstavništva instituta ifo u Drezdenu. „Naravno, prvo je bila pandemija korone, zatim rat u Ukrajini, a nakon toga i smanjenje prihoda porodica. Mnoge mlade parove to je nagnalo da odgađaju svoju odluku o djeci.“ Odluka o djeci je privatna stvar i ekonomisti mogu samo pretpostavljati razloge, ali je važno razmotriti odnos troškova i koristi: prema njihovim procjenama, za porodicu jedno dijete donosi trošak od oko 180.000 eura. Stoga, posao politike je da „ili poveća korist ili smanji trošak“ za djecu.
Kako potaknuti veći natalitet?
U Njemačkoj se već desetljećima raspravlja o pravim mjerama koje bi porodice potaknule na veći natalitet. Da li je potrebno više institucija za brigu o djeci, više zakonskih propisa koji bi porodicama olakšali usklađivanje karijere i brige o djece, ili se sve svodi na veće dječije doplatke? U svakom slučaju, procjene državnih organa već sada pokazuju da podrška porodicama godišnje košta njemačke porezne obveznike gotovo 200 milijardi eura.
U Ekonomskom institutu smatraju da je problem i odnos društva prema djeci: „Danas imate hotele koji se čak reklamiraju kao isključivo za odrasle. U tome se može uočiti i stav prema djeci kao smetnji“, kaže naš sagovornik iz Instituta.
Šta se može učiniti kako bi se porodice motivirale na veći natalitet? Joahim Ragnic smatra da bi se trebala promijeniti cijela društvena percepcija. A tu su i političari koji bi se trebali sjetiti pravog rješenja. No, bez obzira na sve – čak i ako se sutra donesu pametne odluke – promjene neće doći preko noći: „Sve to može imati efekt samo na duži rok, ništa kratkoročno. Bez obzira na to kojim se putem krenulo, promjene će doći veoma, veoma polako.“
Kurir.rs/Dojče vele (DW)/Preneo: D. P.
Bonus video:
Izvor: Kurir.rs/MojaTV.rs