BiH političari moraju promijeniti stavove

BiH političari moraju promijeniti stavove

Poznato pitanje iz Oskarom nagrađenog filma „Ničija zemlja“ (BiH režisera Danisa Tanovića) „Ko je počeo rat?“, koje dva ratnika sa različitih strana u rovu okruženom minama tokom rata u BiH postavljaju u zavisnosti ko ima pušku, nažalost još uvijek nije dobilo odgovor.

Više od dvije decenije nakon što je posljednji metak ispaljen u krvavom sukobu 1992-1995, mnogi u BiH još uvijek ne smatraju trenutnu situaciju mirom, nego “odsustvom rata”. Političke podjele u zemlji toliko su duboke da se čini da nema političara koji želi nešto učiniti kako bi ublažio situaciju i pokrenuo široke pregovore o budućnosti države. Sve strane (nacionalne partije) više se boje da će izgubiti nešto nego što pokušavaju da ostvare koristi za narod kojem pripadaju. Posljednji primjer takve situacije došao je od (Bošnjaka) lidera Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića, koji je u nedavnom intervjuu rekao da je uslov za povlačenje zahtjeva za promjenu imena Republike Srpske u Ustavnom sudu BiH, da lider (Srbin) Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i predsjedavajući Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, deblokiraj pristup države NATO-u i slaži se s aktiviranjem MAP-a (Akcioni plan za članstvo).

“Ako se Milorad Dodik predomisli i počne da poštuje Ustav zemlje i njene zakone, uključujući i ranije donesenu odluku o putu BiH ka NATO-u, povući ćemo zahtjev za promjenu imena Republike Srpske,” rekao je Izetbegović.

Prema tvrdnjama analitičara u Republici Srpskoj, ova izjava potvrđuje da je bošnjačka inicijativa za promjenu imena entiteta samo oružje kojim se guraju njihovi interesi, kao što je članstvo u NATO-u. To također znači da, u slučaju da Dodik dadne saglasnost na aktivaciju MAP-a, ta prijetnja promjenom imena može, i biće, još mnogo puta korištena za ucjenjivanje srpske strane da se složi sa zahtjevima bošnjačke strane.

Dodik, sa njegove strane, ostaje tvrd u stavu da mu nije dozvoljeno da dadne pristanak na aktivaciju MAP-a pošto je Narodna skupština Republike Srpske prošle godine usvojila Deklaraciju o vojnoj neutralnosti i dužan je da poštuje odluke NS RS. Ali, on neće reći da je Deklaracija usvojena na njegov prijedlog, dok je bio na položaju predsjednika RS.

Poznat po svojim namjerama odvajanja Republike Srpske od BiH, bilo je iznenađenje da je Dodik u intervjuu u petak malo promijenio kurs. Naime, pozvao je “sve funkcionere u BiH” da zauzmu drugačiji stav i rade na izgradnji mira.

“BiH treba prestati sa govorom o unitarizaciji i secesiji, i trebamo početi podržavati jedni druge kako bismo mogli početi ostvarivati ​​određeni napredak … Postoje različiti načini na koje se odnosi između tri konstitutivna naroda u Bosni mogu razvijati. Mogli bi potaknuti napredak ili stagnaciju, ili bismo mogli pokušati postići osnovni konsenzus i funkcionalni sporazum koji bi svima odgovarao,” rekao je Dodik.

Dodao je da je sasvim prirodno da funkcioneri prihvate stvarnost i pokušavaju nešto iz nje izvući.

“Da li će se to dogoditi ili ne, nisam siguran”, izjavio je predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Pozvao je sve u BiH da definišu svoje ciljeve za narednih pet godina.

Prema njegovim riječima, najbolje bi bilo da BiH što prije dobije status kandidata za EU.

Neophodno je reći da će se Dodik pridržavati aktivacije MAP-a sve dok ne dobije ponudu koju ne može odbiti i kada je njegov interes preraste nacionalni ponos. Ukidanje američkih sankcija za njega i njegovog stranačkog druga, Nikolu Špirića, možda bi bilo dobar početak.