Borba protiv hrvatske deponije nuklearnog otpada se nastavlja na državnom nivou BiH

Borba protiv hrvatske deponije nuklearnog otpada se nastavlja na državnom nivou BiH

Problem namjere Hrvatske da odloži nuklearni otpad u području Trgovske Gore, u blizini granice s Bosnom i Hercegovinom, traje nekoliko godina, ali vlasti na nivou BiH nisu reagovale u vrijeme kada je to bilo na samom početku. Borba protiv deponije nuklearnog otpada bila je na Republici Srpskoj i njenoj vladi. U posljednjih nekoliko mjeseci, kada je Hrvatska potvrdila namjeru, BiH nivo se probudio i shvatio da je neophodno nešto učiniti kako bi se zaštitili ljudi i priroda na krajnjem zapadu zemlje.

BiH Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović smatra neprihvatljivim da odlaganje bilo koje vrste otpada na granici sa susjednom državom, ističući da se namjera Hrvatske da odloži svoj nuklearni otpad na granici s Bosnom i Hercegovinom ne može nazvati prijateljskim gestom.

“Mislim da pred nama stoji težak period u kojem BiH želi da Hrvatska čuje njen glas”, kazao je Šarović obraćajući se učesnicima međunarodne konferencije “Pitanje lokacije za odlaganje radioaktivnog i nuklearnog otpada na Trgovskoj gori” u ponedjeljak, u organizaciji Green Club-y, Šarović je rekao da BiH nema puno mjera koje još može preduzeti.

On je dodao da se nada da će institucije BiH preuzeti aktivniju ulogu u rješavanju problema i da treba tražiti međunarodnu podršku kako bi se promijenile namjere Hrvatske da se odlaže i skladišti radioaktivni i nuklearni otpad na samoj granici sa BiH.

Osvrćući se na ideju da se traži međunarodna arbitraža za rješavanje tog pitanja, Šarović je podsjetio da će Hrvatska morati pristati na arbitražu.

Ministar okoliša i turizma FBiH Edita Đapo upozorava da će odlagalište radioaktivnog otpada na Trgovskoj Gori imati dalekosežne posljedice za stanovništvo BiH u slučaju zemljotresa, požara, poplave ili nesreće uzrokovane ljudskim djelovanjem, posebno za ljude u graničnoj oblasti gdje se uglavnom bave poljoprivredom, pčelarstvom ili turizmom.

“Ako je Hrvatska spremna da pretrpi gubitak od 4.000 stanovnika u Dvoru, BiH ne može platiti cijenu odlaganja radioaktivnog otpada na njenim vratima, jer se otpad neće odlagati 10 ili 15 godina, a zatim ponovo obrađivati. Biće to odlagalište koje će tamo ostati 250.000 godina “, rekla je ministar Đapo novinarima.

Saša Magazinović, šef Green Club-a, kaže da pitanje Trgovske Gore nije antihrvatska histerija, već pokušaj izgradnje dijaloga i rješavanja problema u duhu dobrosusjedskih odnosa. On upozorava da je lokacija na kojoj Hrvatska namjerava skladištiti svoj radioaktivni i nuklearni otpad samo nekoliko stotina metara od Une i granice sa BiH, manje od tri kilometra od centra Novog Grada i nekoliko stotina metara od postrojenje za preradu vode iz kojeg stanovnici BiH dobijaju vodu za piće, te da bi dvije trećine potencijalno negativnog negativnog učinka imalo uticaja na BiH, a jedna trećina na Hrvatsku.

Gradonačelnik Novog Grada Miroslav Drljača izrazio je zadovoljstvo što je Sarajevo bilo domaćin konferencije o Trgovskoj gori i da su njeni učesnici potvrdili mišljenje stanovnika i vlasti u njegovom gradu, rekavši da lokacija nije prihvatljiva zbog blizine granice i neispunjavanja tehničkih uslova za odlaganje radioaktivnog otpada.

Gradonačelnik hrvatskog grada Petrinje i hrvatski poslanik Darinko Dumbović kaže da područje gdje vlasti planiraju zbrinuti radioaktivni otpad zaslužuje drugačiju vrstu brige.

“Ovaj dio Pounja je jedan od najljepših područja za zdrav život, organsku proizvodnju i sve što nam treba u budućnosti”, rekao je Dumbović i dodao da Trgovska Gora nije bio sigurna lokacija zbog rizika od klizišta.

Konferenciji su prisustvovali poslanici sa svih nivoa vlasti u BiH, ambasada i međunarodnih institucija, kao i nevladin sektor iz BiH i Hrvatske.