Republika Srpska će poduzeti niz koraka kako bi ostvarila svoju samostalnost, ukoliko bude usvojena Rezolucija o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN.
Naš narod i vođstvo u Banjaluci neće priznati optužbu za genocid, te su spremni da povrate svoja izvorna ovlaštenja prema “Dejtonskom sporazumu”: mobilizacija vojske RS, povratak nadležnosti u oblasti pravosuđa, energetike, javnih nabavki, poreske politike, kontrole granica, izbornog procesa, himne, grba…
Kako bi se zaštitili od rezolucije, vlasti RS su zakazale posebnu sjednicu Narodne skupštine za sutra, te organiziraju veliki miting u Banjaluci pod nazivom “Srpska te zove”. Na dnevnom redu parlamenta će se naći šest tačaka: Izvještaj međunarodne komisije o stradalima u Srebrenici, izbor delegacije Narodne skupštine za Parlamentarni forum RS-Srbije, Prijedlog izbornog zakona RS, kao i zakoni o imunitetu RS, referendumu i građanskoj inicijativi. Također će se razmatrati izmjene zakona o radu, s ciljem regulacije isplate plata javnim ličnostima na crnoj listi SAD, kako bi se izbjegle sankcije. Poslanici će analizirati i izvještaj o Srebrenici, koji je Vlada RS usvojila 2021. godine. Riječ je o dokumentu od 1.000 strana koji je pripremila međunarodna komisija pod vođstvom izraelskog stručnjaka Gideona Grajfa.
“Nakon detaljne istrage Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu 1992-1995. godine, zaključak je da se u Srebrenici nije dogodio ni pojedinačni zločin genocida, niti genocid uopće” ključna je tačka u tom tekstu.
Iako Komisija ne smatra ubistva koja su se dogodila oko Srebrenice genocidom, ona priznaje da su hiljade ljudi (uglavnom ratnih zarobljenika) ubijene na najbrutalnije načine i da je potrebno kazniti odgovorne za ove odvratne zločine. Komisija ističe da je važno pravno razlikovati vojni napad na Srebrenicu od masovnih ubistava koja su uslijedila nakon napada.
“Nalažući je ultimatum koji je izdao Ratko Mladić bio u skladu s jednogodišnjom praksom, uspostavljenom već Direktivom 4 iz novembra 1992. godine, koja nalaže razoružavanje vojno sposobnih i naoružanih muškaraca, te u slučaju neprihvatanja, naređuje njihovo uništavanje. Masovna pogubljenja nakon 12. jula lako se mogu tumačiti kao strašna posljedica odbijanja predaje” stoji u zaključcima.
Ova komisija je također istraživala broj stradalih u srebreničkoj regiji, posebno broj ubijenih muslimana. Napominju da je do sada široko prihvaćeno tumačenje da ubistvo 8.000 muslimanskih muškaraca podjetinje genocidnim zločinima nacista, koji su sistematski razdvajali Jevreje i druge manjine od ostatka stanovništva, kako bi ih potom ubili.
“Zaključci Komisije pokazuju da se zločin takve prirode nije desio. Nadalje, Komisija je utvrdila da su muslimanske snage 28. divizije Armije BiH unutar Srebrenice formirale vojni konvoj s više od 12.000 pripadnika vojske koji se probio kroz formacije srpske vojske i krenuo prema muslimanskoj teritoriji. Napadi na ovaj konvoj, koji su rezultirali smrću oko četiri do pet hiljada pripadnika 28. divizije Armije BiH, mogu se smatrati legitimnim vojnim akcijama. Međutim, pogubljenje 2.500-3.000 vojnih zarobljenika, uključujući nekoliko stotina muških civila iz baze Potočari, kao i nekoliko stotina razmijenjenih vojnika, predstavlja ratni zločin. Komisija ne sumnja u zločinačku prirodu ovih ubistava” navodno je u zaključcima.
Najveći svjetski stručnjak za Holokaust, Efraim Zuroff, izjavio je juče da se u Srebrenici nije dogodio genocid, već ratni zločin, i istakao da se taj termin danas nesumnjivo zloupotrebljava u političke svrhe, te da Generalna skupština UN ne može odrediti što je genocid:
“Izvorna definicija riječi genocid je pokušaj uništenja jednog cijelog naroda, to nije ono što se dogodilo u Srebrenici, ono što se tamo dogodilo je ratni zločin. Ljudi koji žele dobiti podršku ili finansijska sredstva za tragediju koju su pretrpjeli, svakako žele tu tragediju prikazati kao najgore moguće.”
Na sjednici Skupštine naći će se i Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi, čiji je nacrt usvojen još u decembru, a gdje je glavna promjena u tome što će za svaki budući referendum u RS biti nadležna Republička izborna komisija, a ne ad hok komisije.
Izvor: ( www.kurir.rs / Ibna.rs )