Različiti pogledi na budućnost BiH vode u tešku političku jesen

Različiti pogledi na budućnost BiH vode u tešku političku jesen

Bosna i Hercegovina, skoro godinu dana nakon Opštih izbora još uvijek nema najvažnije institucije jer politički lideri svakodnevno pokušavaju povući zastavicu na konopcu na svoju stranu.

Potpuno nova Deklaracija Stranke demokratske akcije samo je učinila jaz između političkih aktera u državi za korak širim nego što je bio prije. U dokumentu, SDA kaže da su dugoročni ciljevi stranke “stvaranje demokratske, regionalizovane, zakonite i socijalne države pod nazivom “Republika Bosna i Hercegovina”, koja bi trebala imati državni, regionalni i lokalni nivo vlasti“.

„U prvoj fazi ustavnih reformi podržaćemo izmene postojećeg Ustava koje obezbeđuju njegovo usklađivanje s Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, uspostavljanje Vrhovnog suda kao institucije koja bi garantovala jednake standarde za sve građane, obezbeđenje da država ima nadležnosti u pitanjima koji su uslovi za pristupanje BiH NATO-u i Europskoj uniji, efikasno funkcioniranje bosanskohercegovačkih institucija i otklanjanje blokada u procesu donošenja odluka”, kaže se u Deklaraciji.

Uporedo s uspostavljanjem ‘Republike Bosne i Hercegovine’, stranka će raditi na afirmaciji ‘bosanskog jezika’ kao ‘zajedničkog identiteta svih građana Bosne’.

„I danas se retrogradne snage u miru trude da postignu ciljeve koje u ratu nisu mogle postići. Kako uloga međunarodne zajednice propada, te snage postaju glasnije sa svojim zahtevima za više teritorija i više etničkih podela… Nikad nećemo dozvoliti nikakve podele, ali istrajaćemo na poništavanju postojećih. Radićemo na jačanju države Bosne i Hercegovine i suprotstavićemo se svakoj devastaciji državnih institucija”, kaže se u Deklaraciji i dodaje da će se budžet za održivi povratak povećati, jer je to najbolji način da se zemlja ponovo ujedini.

Ali, izgleda da je SDA voljno zaboravila da je ujedinjena „Republika Bosna i Hercegovina“ sa „bosanskim jezikom“ bio jedan od bošnjačkih ciljeva tokom rata, što znači da ova stranka pokušava postići „ciljeve koje u ratu nisu mogli postići”. Deklaracija poziva na ustavne promene kojima bi se ukinuli entiteti i konstitutivni narodi (Bošnjaci, Srbi i Hrvati). Prema analitičarima, to nije iznenađenje jer su rezultati popisa (jedan i posljednji koji je proveden u BiH nakon rata) rekli da Bošnjaci čine oko 51 posto građana.

Srpska strana, predvođena Savezom nezavisnih socijaldemokrata i njenim predsednikom Miloradom Dodikom, koji se zalaže za odvajanje Republike Srpske od BiH i uspostavljanje ovog entiteta kao nezavisne države, oštro je odbila Deklaraciju nazivajući je “pozivom na otvoreni rat protiv Republike Srpske “. Najveća hrvatska stranka, Hrvatska demokratska zajednica BiH, kao i druge hrvatske stranke, također su osudile Deklaraciju rekavši da se nikada neće odreći svog nacionalnog identiteta.

Iznenađujuće, Kancelarija visokog predstavnika u BiH (OHR) objavio je blagu reakciju rekavši da se Ustav može menjati uz pristanak mnogih institucija.

„Bosna i Hercegovina nije državna zajednica, njena dva entiteta pravno postoje samo na osnovu Ustava Bosne i Hercegovine. Svaka promena unutrašnje organizacije Bosne i Hercegovine mora biti usvojena u skladu s procedurama predviđenim Ustavom, za koji je potrebna široka podrška unutar političkog spektra Bosne i Hercegovine, uključujući sve konstitutivne narode“, istakao je OHR.

Srpski i hrvatski lideri smatraju da je, kada Bošnjaci pominju promene unutrašnjh granica i organizacije, reakcija blaga ali da je vrlo oštra kada Srbi i Hrvati pominju istu stvar. Sve to znači da mnogi u državi moraju napustiti „ratne ciljeve“ i voditi građane u bolju budućnost./ibna