U vrijeme prvomajskih i uskršnjih praznika, hrana je u središtu proslava i često se desi da je pripremimo previše i da nam ostane, ali trebamo izbjegavati bacanje hrane.
Kako bismo to spriječili, Jelena Kozbašić sa portala Klima101 napisala je vodič o smanjenju bacanja hrane, koji prenosimo u nastavku.
Pred nama su dva praznika koja se vezuju za bogate trpeze: Prvi maj i Uskrs.
Povezani članci
S bogatim trpezama dolazi i rizik od bacanja velikih količina hrane. Nauka nas podučava da je najefikasniji način za smanjenje karbonskog otiska na individualnom nivou upravo smanjenje bacanja hrane.
Koristi od ovoga idu dalje. Smanjenjem bacanja hrane ne samo da smanjujemo emisiju gasova koji zagrijavaju atmosferu, već i drugih oblika zagađenja okoliša, istovremeno štedeći novac.
Prema najnovijim podacima Agencije Ujedinjenih nacija za zaštitu okoliša (UNEP), domaćinstva u Srbiji godišnje bace preko 780 hiljada tona hrane, odnosno, po prosječnom stanovniku, svako od nas baci 108 kilograma hrane godišnje. To je preko dva kilograma – svake sedmice.
Ipak, ne sav otpad od hrane zapravo mora biti otpad, ili barem ne bi trebao biti. Kako smanjiti bacanje?
Šta uraditi sa namirnicama koje su pred istekom ili su već prešle datum?
Prema Zakonu o sigurnosti hrane, namirnice koje kupujemo u Srbiji imaju oznake “upotrijebiti do” ili “najbolje upotrijebiti do”.
Ali ove dvije oznake nisu iste u svom značenju i važno je da ih potrošači razlikuju…
Prvu ćete pronaći na lako kvarljivim namirnicama kao što su svježa riba i mliječni proizvodi, i konzumacija ove hrane nakon istaknutog datuma mogla bi štetiti našem zdravlju.
S druge strane, namirnice na kojima piše “najbolje upotrijebiti do”, primjerice, 28. aprila, neće već sutradan biti za bacanje.
Kako profesorka Tanja Petrović sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu za RTS objašnjava, riječ je o stabilnijim proizvodima, a navedeni datum je samo minimalni period u kojem proizvođač može garantirati maksimalni kvalitet i sigurnost.
Međutim, i ovu hranu prije konzumacije treba pregledati i probati. Ako nema promjene u izgledu, boji, mirisu i okusu, slobodno možete jesti.
Uviđajući potencijal ovakvih namirnica za korištenje, u publikaciji, izrađenoj u okviru projekta Projekat za unapređenje okvira za davanje, predlaže se omogućavanje prometa ovakve hrane, uključujući i donacije.
Ono što je trenutno važno za nas pojedince je da ne bi trebali da se bojimo oznake “najbolje upotrijebiti do”, jer je hrana u većini slučajeva upotrebljiva i kada datum istekne.
Svijet godišnje baci hranu u vrijednosti od milijardu dolara, što je više od trećine proizvedene hrane. Udeo jestive hrane u otpadu kreće se od 31% u Brazilu do čak 77% u Švicarskoj, navodi UNEP na temelju relevantnih studija.
Razlikovanje između oznaka “upotrijebiti do” ili “najbolje upotrijebiti do” moglo bi spriječiti da jestive namirnice iz domaćinstava završe na deponijama, osobito uzimajući u obzir globalni problem gladi.
Kako se Francuska bori protiv otpada od hrane?
Iako u Francuskoj postotak bačene hrane u odnosu na proizvedenu hranu je manji u odnosu na Europsku uniju (18% naspram 20%), zemlja je prepoznala ovu vrstu otpada kao jedan od gorućih problema. Prije desetak godina donesen je zakon koji zabranjuje supermarketima da bacaju namirnice koje ne prodaju, a koje se mogu iskoristi.
Hranu pred istekom roka trajanja najprije bi trebalo sniziti, a zatim donirati humanitarnim organizacijama. Ako ove opcije nisu moguće, namirnice se koriste kao hrana za životinje ili kompostiraju. Tek kada se iscrpe sve navedene mogućnosti, hrana se baca.
Sve ovo dio je šireg cilja Francuske – da do 2025. prepolovi količine prehrambenog otpada.
Iskoristite ono što se obično smatra otpadom
Jedna od najčešćih namirnica u domaćoj kuhinji svakako je krumpir. Oljuštene ljuske obično završe u smeću, međutim – one nisu nejestive.
Naprotiv, sadrže puno vlakana i od ljuski krumpira možete napraviti ukusnu grickalicu sličnu čipsu. Samo ih složite na lim za pečenje tako da se ne preklapaju, premažite uljem i začinite po želji. Pecite ljuske u prethodno zagrijanoj pećnici na 200 stupnjeva oko 10 minuta, ili dok ne postanu hrskave.
Ljuske krumpira također su odlične za pripremu povrtnog temeljca. Za to možete koristiti bilo kakve povrtne ostatke – strugotine mrkve i peršunov list, zelene stapke mladog luka, ljuske crnog i bijelog luka, u suštini gotovo bilo što što vam ostane nakon čišćenja povrća… Ove ostatke čuvajte u zamrzivaču i kada napunite vrećicu, vrijeme je za kuhanje.
Povrće ubacite u lonac, prelijte vodom, dodajte sol, papar, začinsko bilje – što god volite… Nakon što prokuha, ostavite da se kuha još pola sata. Nakon toga procijedite temeljac. Može se čuvati u hladnjaku ili zamrzivaču, ovisno o vašoj procjeni koliko će vam trebati da ga potrošite.
U temeljcu možete kuhati tjesteninu ili ga koristiti kao dodatak juhama, varivima i umacima.
Što sve možemo napraviti s kuhanim jajima?
Kada su u pitanju nadolazeći praznici, ove godine smo u vrlo specifičnoj situaciji: Prvi maj koji vezujemo za roštilj, poklapa se sa posljednjim danima uskršnjeg posta. Prema objavama na društvenim mrežama već možemo vidjeti podjelu na dva tabora – oni koji će se hraniti mesno i oni koji će se hraniti posno.
Međutim, jedno nam je zajedničko: nakon Uskrsa, imat ćemo pregršt kuhanih jaja. Iako je tapkanje jajima lijep običaj kojem se mnogi raduju, svakodnevna konzumacija može brzo dosaditi.
Kuhana jaja u hladnjaku mogu stajati i do tjedan dana, ali ih ne morate konzumirati isključivo u njihovom originalnom obliku.
Pastirska pita sa jajima, pikantni krumpir sa jajima, mesna rolada sa jajima, pa čak i neka egzotična jela kao što su rezanci sa kuhanim jajima… Na internetu ćete pronaći bezbroj recepata.
Nismo otkrili ništa revolucionarno, naš je cilj samo da vas podsjetimo na načine kako hrana ne bi završila u smeću – samo zato što ste se zasitili.
A sa kuhanim jajima dolaze i ljuske. I upravo tu se krije mogućnost da stvari iz kuhinje premjestite u vrt. Od ljuski jaja možete napraviti mozaik ili saksije za male sukulentne biljke i kaktuse, pa čak i svijeće.
Ljuske – kao i mnogi drugi otpad – možete kompostirati, a rezultat je bio-gnojivo kojim ćete obogatiti tlo i potaknuti rast biljaka.
Zamrzavajte hranu
Još jedna namirnica koja bi mogla ostati za praznike je kruh čije ostatke možemo podijeliti sa pticama u susjedstvu.
Ali nepotrošeni kruh možemo zadržati u kućanstvu tako što ćemo od njega napraviti mrvice ili ga zamrznuti – u komadu ili narezanog.
Kao što već vjerojatno znate, u zamrzivač možete staviti i već skuhana jela u odgovarajućim posudama, ali pazite da ih prethodno ohladite jer bi topla jela mogla dovesti do otapanja leda. Naravno, ostatke obroka za zamrzavanje ne morate odlučiti odmah nakon kuhanja, već to možete učiniti i nešto kasnije – u roku od 3-4 dana.
Mnogo je i “sirove” hrane kojoj možemo produžiti vijek zamrzavanjem: od već spomenutog kruha preko voća i povrća do sira, jogurta, jaja, pa čak i mlijeka.
Ipak, postoje neka pravila koja trebamo slijediti kako bismo ovaj proces obavili ispravno.
Npr. jagode treba očistiti od peteljki, banane od korice. Voće možete čuvati u vrećicama za pakiranje hrane – cijelo ili narezano na manje komade. Za povrće poput mrkve, brokule, cvjetače i krumpira postoji opći konsenzus da ih treba narezati i blanširati prije zamrzavanja.
Kada je riječ o siru, jogurtu i jajima, bit će vam koristan kalup za mafine. U svaki kalup stavite oko 50 grama ribanog tvrdog sira, sto mililitara jogurta ili jedno cijelo, razbijeno jaje.
Budući da svu hranu ne možemo podjednako dugo čuvati zamrznutom prije upotrebe, trebali bismo provjeriti “rok trajanja” zamrznutih namirnica i staviti naljepnice s datumom zamrzavanja. Idealno je prilagoditi veličinu porcija svojim potrebama.
Kod nas je tradicija dijeljenja hrane s obitelji i prijateljima ili slanja kolača gostima, a posebno se tome pribjegava tijekom praznika. Naravno, to dovodi do veće stope pojedenih obroka, ali i manje stope bacanja.
Osim toga, ako u vašem kraju postoji mjesto gdje se okupljaju psi i mačke lutalice, viškove hrane možete tamo ostaviti – uz prethodnu provjeru može li to životinje konzumirati.
Iako na prvi pogled lako je baciti nepojedeni ručak, to je zapravo luksuz.
No, možemo li si taj luksuz priuštiti s obzirom da je srednja plaća u siječnju 2024. iznosila 73 733 dinara, što znači da polovina zaposlenih zarađuje manje?
Bacanje hrane nije čak ni pitanje koliko pojedinačno zarađujemo mjesečno.
Živimo u društvu u kojem, prema podacima iz 2016/17. godine, preko trideset četiri tisuće ljudi iz 76 mjesta koristi usluge narodne kuhinje. I prosječno bacamo 34 kilograma hrane više od svjetskog prosjeka po stanovniku, koji iznosi 74 kilograma.
Pritisnuti inflacijom, ali i rastućim brigama za planetu Zemlju, svakako bismo trebali paziti da manje bacamo hrane i nadati se da smo vas ovim vodičem nadahnuli na to.
Izvor: Klima101, autor: Jelena Kozbašić
Izvor: ( citymagazine.danas.rs / Ibna.rs )